DEPA (II)

E tusa ai ma lipoti a le aufaasālalau, o le DEPA e aofia ai le 16 autu autu, e aofia ai vaega uma o le lagolagoina o le tamaoaiga numera ma fefaʻatauaʻiga i le vaitaimi numera.Mo se faʻataʻitaʻiga, lagolagoina fefaʻatauaʻiga e leai ni pepa i totonu o le aufaipisinisi, faʻamalosia le saogalemu o fesoʻotaiga, puipuia o faʻamatalaga numera, faʻamalosia le galulue faʻatasi i le matata o tekinolosi tau tupe, faʻapea foʻi ma mataupu o popolega lautele e pei o le le faalauaiteleina o faʻamatalaga patino, puipuiga o tagata faʻatau, pulega faʻamatalaga, manino ma matalatala.

O nisi tagata su'esu'e e talitonu o le DEPA e fou i le tulaga o lona anotusi ma le fausaga o le maliega atoa.Faatasi ai ma i latou, o le modular protocol o se vaega tele o le DEPA.E le mana'omia e tagata auai ona malilie i mea uma o lo'o i totonu ole DEPA.E mafai ona latou auai i soo se module.E pei o le fa'ata'ita'iga paso poloka faufale, e mafai ona latou fa'atasi i le tele o modules.

E ui o le DEPA ose maliliega fou ma e la'ititi i le lapopo'a, o lo'o fa'atusalia ai le tu'uina atu o se maliliega tu'ufa'atasi i le tamaoaiga fa'atekinolosi e fa'aopoopo i fefa'ataua'iga o lo'o i ai nei ma fa'afaigaluega.O le tulafono taua muamua lea i luga o le tamaoaiga faakomepiuta i le lalolagi ma saunia se faʻataʻitaʻiga mo le faʻatulagaina o faʻalapotopotoga faʻaletausaga numera numera.

I aso nei, o tupe teufaafaigaluega ma fefaʻatauaʻiga ua faʻateleina le tuʻuina atu i foliga numera.E tusa ai ma le faʻatusatusaga a Brookings Institution

O le felauaiga o tuaoi o faʻamaumauga a le lalolagi ua sili atu le taua i le faʻalauiloaina o le GDP o le lalolagi nai lo fefaʻatauaiga ma tupe teufaafaigaluega.O le taua o tulafono ma faʻatonuga i le va o atunuʻu i totonu o le numera numera ua faʻateleina le lauiloa.O le fa'ai'uga o le tafe mai o fa'amaumauga, fa'aputuga fa'akomepiuta fa'apitonu'u, saogalemu fa'atekinolosi, fa'alilolilo, fa'ato'a-monopoly ma isi mataupu fa'atatau e mana'omia ona fa'amaopoopo i tulafono ma tulaga.O le mea lea, o le tamaoaiga numera ma fefaʻatauaʻiga numera o loʻo faʻateleina ma sili atu ona taua i tulafono ma faʻatonuga o le tamaoaiga o le lalolagi ma faʻaitulagi, faʻapea foʻi ma le pulega o le tamaoaiga o le lalolagi.

I le aso 1 o Novema, 2021, na alu ai le Minisita o Pisinisi a Saina Wang e lafo se tusi i Niu Sila Minisita o Fefaatauaiga ma Auina Atu i fafo] Growth O'Connor, o ia, e fai ma sui o Saina, na talosaga aloaia i Niu Sila, le teuina o le Digital Economic Partnership. Maliega (DEPA), e auai i le DEPA.

A'o le'i o'o mai, e tusa ai ma lipoti a le aufaasālalau ia Setema 12, Korea i Saute ua amata aloaia le faiga o le auai i le DEPA.O lo'o fa'atosina mai e le DEPA talosaga mai Saina, Korea i Saute ma le tele o isi atunu'u.


Taimi meli: Sep-21-2022